Kula Norinska
(Kula norinska)
Jedan je od najvažnijih spomenika osmanske arhitekture u Hrvatskoj Kula Norinska, prvotno podignuta na desnoj obali rijeke Neretve, na ušću rječice Norin u Neretvu, a danas se nalazi na lijevoj obali. Izgradio ju je na samom početku 16. stoljeća pa tako i na početku osmanske vlasti u dolini Neretve Kodža Mustafa-paša Ušćuplija. Bila je dio obrambenog sustava na rijeci Neretvi uz obrambene sustave Počitelj i Gabelu. Kulu u 17. stoljeću iscrpno opisuje znameniti osmanski putopisac Evlija Čelebi koji kaže da je sama kula ima sedam katova, a kompleks su činili džamija, pristanište za brodove te skladište oružja i hrane. Zanimljivo je da i neretvanska usmena predaja bilježi legendu o kuli od sedam katova od kojih je većina potonula. Pred kraj 17. stoljeća za vrijeme tursko-mletačkih ratova kula biva više puta oštećena tako da današnji izgled zasigurno nije onaj orginalni s početka 16. stoljeća, a što je vidljivo i prema njezinim stilskim obilježjima koja su karakteristična za mletačku fortifikacijsku arhitekturu 17. i 18. stoljeća, u čijem je posjedu Kula i bila do ukidanja Mletačke Republike. Nakon toga Kula postaje vlasništvo neretvanske plemićke obitelji Nonković, da bi, prema predaji, u njoj kasnije djelovao mlin koji je pokretala vjetrenjača, a početkom 20. stoljeća na nju je postavljena spomen-ploča povodom 250. godišnjice oslobođenja doline Neretve od turske vlasti i kao takva jedan je od simbola i najpoznatiji je spomenik doline Neretve.
