Sv. Ilija u Metkoviću
Prvotna crkva sv. Ilije na Predolcu podignuta je krajem 17. ili početkom 18. stoljeća. Proširivana je u dva navrata (1780. i 1830. godine), a zbog povećanoga broja vjernika uskoro se pristupilo gradnji nove crkve. Na temelju tlocrta iz mape austrijskoga zemljišnog katastra (1836. godine) i usporedbom s drugim sakralnim građevinama toga doba u dolini Neretve može se zaključiti da je riječ o standardnome tipu jednobrodne crkvice pravokutnoga oblika s apsidom na začelnoj, istočnoj strani.
Gradnja nove crkve započela je 1867. godine prema nacrtu inženjera Juraja Marcocchija. Novi sv. Ilija u stilskome pogledu pripada historicizmu, koji se u prvoj polovici stoljeća javlja u Europi, a nakon 1860. godine i u Dalmaciji. Historicizam oponaša povijesne europske umjetničke stilove, a sakralnoj gradnji u najvećoj su mjeri predodređene neoromanika i neogotika.
Konstruktivni elementi sv. Ilije verzija su neoromanike. Crkva pripada tipu bazilike jer je glavni brod viši od dvaju bočnih. U unutrašnjosti su lađe međusobno odijeljene izmjenom jednoga stupa i stuba. Uzdužni volumen crkve pod pravim kutom prekinut je poprečnim brodom – transeptom. Prozori s polukružnim lukovima raspoređeni su duž bočnih zidova sporednih lađa, na zidovima transepta i apside te na zvoniku. Zvonik s piramidalnim završetkom smješten je na sjeveroistočnoj strani. Neoromanički stilski izričaj prisutan je i lunetom i zabatom nad portalom na zapadnoj strani te dekoracijom gornjih vanjskih rubova zida glavnoga broda i transepta s arkadicama. Maleni tornjevi nad zapadnim pročeljem i transeptom podsjećaju na gotičke fijale te predstavljaju verziju neogotike.
Crkva je dovršena 1874. godine i tada započinje opremanje njezine unutrašnjosti oltarima i crkvenim namještajem. Ističu se glavni i tri pobočna oltara koji su djela splitske radionice Pavla Bilinića, izvedeni u neobaroknome stilu. Glavnomu oltaru kasnije su pridodane skulpture sv. Ćirila i Metoda. Najvažniju je obnovu crkva doživjela 1995. godine.
Ispred župne crkve sv. Ilije u Metkoviću 1990. godine, na drugu obljetnicu smrti, otkriven je spomenik ocu Anti Gabriću, rad akademske kiparice Nine Sedlar.
