Tradicijska arhitektura u starom dijelu Metkovića
Najraniji spomen imena naselja Metković potječe iz 15. stoljeća, a to se naselje vjerojatno nalazilo na padini Predolca, postupno se spuštajući i šireći u dolinu tek od 19. stoljeća, a danas je poznato pod nazivom Krnjesavac. Smještaj naselja na padini u blizini rijeke uvjetovalo je formiranje naselja zbijenog tipa kakva su karakteristična za obalni pojas, u kojima su stambeni i gospodarski objekti gusto raspoređeni uz jednostavne staze, prateći pružanje brežuljka dok su stepeništa, tj. skale bile radijalno postavljene. Jednostavne, kamene prizemne ili dvoetažne, rijeđe troetažne kuće karakteristične su po svojim zelenim škurama na prozorima te dvorštima ograđenima visokim zidom, poznatim pod nazivom avlija, a većina ovih objekata potječe iz 19. i 20. stoljeća, iako postoje i rijetki primjeri vjerojatno iz 18. stoljeća. Ograđenim dvorištem dobivao se prostor za rad i za odmor, ali često i mali vrt. Ovaj dio grada posebno je zanimljiv tijekom vjerskih manifestacija, npr. za vrijeme procesija za blagdan Tijelova te na Veliki petak kada metkovske žudije, tj. čuvari Kristova groba uz mnoštvo vjernika prolaze kroz uske polumračne uličice i skalinade. Osim u Krnjesavcu zanimljivih primjera tradicijske arhitekture ima i u dijelovima grada u dolini poput samog središta grada na lijevoj te na desnoj obali rijeke Neretve kao što su Jerkovac, Klada, Crni i Hercegovački put. Primjeri tradicijske arhitekture u navedenim dijelovima grada nastali su tek na samom kraju 19. do sredine 20. stoljeća pa je tako vidljivo jednostavno oblikovanje vanjštine u stilu tradicijske arhitekture s tek minimalnim stilskim ukrasima ili upotrebom betona, tada novog građevinskog materijala.
