Ulica Stjepana Radića
Današnja ulica Stjepana Radića u Metkoviću nastala je sredinom 19. stoljeća, s obje strane prometnice Mostar – Metković, istočno od Plokate, današnjeg Trga kralja Tomislava. Nastanak ove ulice ujedno označuje i prostorno širenje grada u podnožje brda Predolac čiji su nositelji bili imućnije metkovske obitelji koje su se uglavnom bavile trgovinom i drugim djelatnostima vezanima uz luku. Radi se o kamenim masivnim zdanjima koja su obično u prizemlju imala poslovne prostore za trgovačke i ugostiteljske objekte dok je na gornjim etažama bio stambeni prostor koji je uglavnom bio uređen prema tadašnjem građanskom stilu. Iako su građevine u ovoj ulici svojim oblikovanjem dijelom slijedile modele tradicijske arhitekture, oblikovanjem njihova pročelja te jednostavnim historicističkim i secesijskim ukrasima, obično oko prozora, odlikuje ih suvremenost. Najznačajniji su primjeri kuće Gluščević, Karković, Spajić, te Mandrapa, imajući osobine arhitekture iz vremena prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Kuća Mandrapa je u drugoj polovici 20. stoljeća bila poznata kao Zgrada ujedinjenih naroda jer su u njoj živjeli pripadnici različitih naroda, a značajna je zbog svog bogatog secesijsko-historicističkog ukrasa pročelja koji čine medaljoni sa ženskim glavama i putima, lavljim glavama, maskeronima te florealni ukras, a potječe s prijelaza 19. u 20. stoljeće.
